Emocionalna inteligencija: Ključ uspeha i lične sreće
Šta je emocionalna inteligencija (EQ) i zašto je važnija od IQ-a? Kako razvijati EQ kod dece i odraslih? Testovi i saveti za unapređenje emocionalnih veština.
Emocionalna inteligencija: Ključ uspeha i lične sreće
Biti pametan do sada je uglavnom značilo imati visok koeficijent inteligencije (IQ). Ali šta je sa koeficijentom emocija (EQ)? Današnja nauka zaključuje da društveno najuspešniji i lično najzadovoljniji pojedinci nisu oni što ih obeležava puki visoki broj racionalne inteligencije.
Šta je emocionalna inteligencija?
Potpuno ostvarenje sopstvene ličnosti pripada emocionalnoj inteligenciji – sposobnosti da se saoseća sa drugima, procenjuje, stvara dobri odnosi, bude privlačan, kao i drugim emocionalnim veštinama koje su presudne da se neko zaista uklopi u društvo i bude uspešan, a time koristan kako sebi tako i okolini.
Mnogi izuzetno inteligentni ljudi se u životu jednostavno ne snađu. To može značiti da su im nedostajale veštine kao što su borbenost, samokontrola, istrajnost, samomotivacija, snalaženje u grupi, empatija.
Test emocionalne inteligencije
Za početak, pokušajte da odgovorite na sledeći test sa "T" (tačno) ili "N" (netačno):
- Ako me verbalno napadnu, obavezno se razljutim.
- Dobro se nosim sa tuđim osećajima tuge, čak i mojih najbližih.
- Ukoliko mi neko preti fizički, osećam ljutnju i strah.
- Mogu se odlučiti da volim nekoga, a onda to i pokazujem.
- Dobro podnosim tuđi gnev i mržnju.
- Zbog nekih stvari se redovno brinem.
- Ponekad i u nekim situacijama osećam stid.
- Osećaji ljutnje neprestano mi se vraćaju zbog pojedinih situacija ili osoba.
- Zbog nekih stvari iz moje prošlosti osećam stid.
- Ponekad se osećam poniženo.
Poželjni odgovori: 1-N, 2-T, 3-T, 4-T, 5-T, 6-N, 7-N, 8-N, 9-N, 10-N.
Neurologija emocija: Amigdala i epifiza
Za naše emocije kriva je izvesna žlezda – amigdala koja živi i radi u našem mozgu. Ona je skladište svih naših zapamćenih emocija i zbog toga smo u stanju da nekad emotivno reagujemo i pre nego što smo zaista svesni situacije.
Epifiza ili pinealna žlezda je takođe važna za emocionalni život. Luči melatonin (hormon sna) i serotonin (hormon sreće). Zdravo spavanje pre ponoći, pogotovo ako smo srećni i zadovoljni, može da uspori proces starenja i poboljša emocionalnu stabilnost.
Kako razvijati emocionalnu inteligenciju?
Emocionalna inteligencija se može razvijati bez obzira na životnu dob. Svako može da nauči:
- Da komunicira i kontroliše emocije
- Da razvija osećaj empatije
- Da spozna sebe
- Da upravlja stresom
Vladati sobom ne znači da treba potiskivati emocije, nego postizati ravnotežu kontrolom ekstremnih emocija. Potiskivanje unutrašnjih tenzija ili robovanje burnim reakcijama može dovesti do patoloških stanja kao što je depresija, anksioznost, nesavladivi napadi besa i panike.
Emocionalna inteligencija kod dece
Roditelji imaju ključnu ulogu u razvijanju emocionalne inteligencije kod dece. Deca posebno mala "sastavljena su samo od emocija" – to su "sundjeri" koji upijaju osećanja iz izraza lica roditelja, tona glasa i načina govora.
Važno je decu učiti:
- Da prepoznaju i izraze svoja osećanja (ja sam srećan, tužan, ljut...)
- Da prepoznaju osećanja drugih ljudi
- Da rešavaju konflikte na konstruktivan način
- Da razvijaju samokontrolu
Emocionalna inteligencija u vezi i prijateljstvu
Ljudi koje svakodnevno viđate najviše utiču na vaše zdravlje. Prijateljstvo koje je u životu značajnije, biće važnije i po vaše zdravlje. Stres je možda neminovan, ali prijateljstvo je njegov najbolji amortizer.
U partnerstvu, malo dobro kontrolisane borbe mišljenja unosi živost i razgali emocije. Veza partnera koji se nikad ne svađaju je sterilna i hladna. Važno je naći taktiku za svadju kod koje će pobediti oba učesnika.
Zaključak
Emocionalna inteligencija je ključna za uspeh i sreću u životu. Dok IQ se može razvijati u određenoj dobi i do određenih granica, EQ se može razvijati bez obzira na životnu dob. Najvažnije je da budemo iskreni sa sobom i da shvatimo da možemo voljno uticati na naše emocionalne reakcije – to se uči.
Kao što je rečeno: "Psiha i emotivna stabilnost su najbolji saveznici i u borbi sa vrlo teškim bolestima. Samo onaj čovek koji uspe da sakupi svu pozitivnu energiju i savlada strah, osećanje očaja, izgubljenosti i panike može da pobedi i maligna oboljenja."